Regulatory

The EU Offshore Safety Directive: Implications for Offshore Business in the Adriatic Sea

The Croatian government expects that, with upcoming offshore oil and gas operations in the Adriatic Sea, “Croatia might become a small regional energy giant”. But serious concerns about the implications of offshore drilling for Croatia’s coastal and marine environment are a strong focus of the public and the environmental NGOs. The transposition of the new EU Offshore Safety Directive into national law should provide a more stringent regulatory framework for offshore safety and environmental management in the upstream sector.

Croatia’s offshore upstream sector: Largely underexplored with potential for substantial oil and gas discoveries?

Current offshore hydrocarbons exploration and production activities are being carried out at three gas fields in the area of the Northern Adriatic. But the Croatian upstream sector is being put into focus with the government’s plan to substantially expand oil and gas exploration and production activities in Croatia.

In 2013 and 2014, a completely new hydrocarbon regulatory and fiscal framework was introduced in Croatia. On 2 April 2014, the Croatian Government launched the country’s first international offshore licence round for the exploration of 29 blocks in the Adriatic Sea, covering ca 37,000 km². The first production sharing agreements (PSA) are expected to be signed in March 2015.1

While the recent government actions are primarily aimed to boost investment in Croatia’s upstream gas and oil sector, there are serious concerns among environmental NGOs and the public that the offshore drilling plans in the Adriatic pose a significant threat to the marine environment and coastal economies, as well as to human health.
Current Croatia’s offshore regulatory framework

At present, there are various pieces of primary and secondary legislation applicable to the oil and gas operations. The Mining Act (Zakon o rudarstvu; ZR)2, put into effect on 18 May 2013, provides a legal framework for the exploration and production of mineral resources in general. The Hydrocarbons Exploration and Production Act (Zakon o istraživanju i eksploataciji; ZIEU),3 put into effect on 30 July 2013, primarily governs the exploration and production of hydrocarbons.

The Croatian Ministry of Economy (Ministarstvo gospodarstva; MINGO) and the Croatian Hydrocarbons Agency (Agencija za ugljikovodike; AZU), put into operation in February 2014, are the main state administration authorities competent for the organisation and supervision of hydrocarbons exploration and production activities.

As a rule, the safety and protection of human health and property, and the protection of nature and the environment, must be paramount in offshore operations. The Ordinance on the main Technical Requirements on Safety and Security of Offshore Exploration and Production of Hydrocarbons in the Republic of Croatia (Pravilnik o bitnim tehničkim zahtjevima, sigurnosti i zaštiti pri istraživanju i eksploataciji ugljikovodika iz podmorja Republike Hrvatske)4 sets out special minimum requirements applicable to offshore oil and gas operations.

As regards environmental protection, in addition to the measures enshrined in Croatian laws, rules and regulations, and EU regulations, a whole set of specific measures will have to be implemented in the course of offshore oil and gas operations to prevent and reduce pollution in case of accident and to achieve a high level of environmental protection.5

Key changes required by the EU Offshore Safety Directive

Following the Deepwater Horizon oil spill in the Gulf of Mexico in April 2010, a new EU Offshore Safety Directive (OSD)6 came into effect on 18 July 2013. The OSD established an EU-wide safety and liability regime aimed at “reducing as far as possible the occurrence of major accidents relating to offshore oil and gas operations and limiting their consequences”. So the highest safety standards will have to be followed at every oil and gas platform across Europe.

Apart from Croatia’s offshore safety and environmental measures described above, further changes are necessary to the Croatian legislation. In particular, Croatia must fully comply with the new regulatory requirements in relation to (i) safety and environmental considerations relating to licencing, (ii) extension of environmental liability to cover all waters within continental shelf of the Member States, (iii) increased reporting requirements, (iv) appointment of the competent authority to be responsible for regulatory functions and clear separation from any of the regulatory functions relating to the economic development of the offshore natural resources, licencing and revenue management, (iv) financial liability of licence holders for environmental damage, (v) operations outside the EU, etc.

Implications for the offshore business in Croatia

Since Croatia has until 19 July 2015 to transpose the OSD’s requirements into national law, the implementation of the OSD will have implications on the responsibilities and liability of offshore operators and licence holders in Croatia. Operators of planned offshore gas and oil installations and operations in Croatia will have to comply with new national legislation by 19 July 2016. However, existing installations will have until 19 July 2018 to comply with the new regulatory requirements.

Finally, it is still unclear whether additional regulatory requirements to be imposed on both operators and authorities to meet the OSD’s requirements will reduce day-to-day risks of offshore oil and gas accidents.

Although Croatia has until 19 July 2015 to transpose the OSD’s requirements into national law, it remains to be seen whether the introduction of implementing legislation will indeed sufficiently protect Croatia’s coastal and marine environment in light of upcoming offshore oil and gas operations in the Adriatic Sea.

1
The closing date for tender submission is 3 November 2014. Further information on the offshore licence round is available at: http://www.azu.hr/1st-offshore-license-round.
2
Official Gazette nos. 56/13 and 14/14.
3
Official Gazette nos. 94/13 and 14/14.
4
Official Gazette no. 52/10.
5
See, to that effect, Annex 2 of the Tender Guidance to apply for 1st Croatian offshore licensing round for licenses for the exploration and production of hydrocarbons available at: http://www.azu.hr/1st-offshore-license-round.
6
Directive 2013/30/EU of the European Parliament and of the Council of 12 June 2013 on safety of offshore oil and gas operations and amending Directive 2004/35/EC (OJ L 178, 28.6.2013, p. 66–106).

EU Direktiva o sigurnosti naftnih i plinskih djelatnosti na moru: Implikacije za obavljanje djelatnosti istraživanja i eksploatacije nafte i plina na Jadranu

Vlada Republike Hrvatske očekuje da bi s nadolazećim djelatnostima istraživanja i eksploatacije nafte i plina na Jadranu “Hrvatska mogla postati mali regionalni energetski div”. Međutim, ozbiljnu zabrinutost o posljedicama obavljanja aktivnosti bušenja za hrvatski priobalni i morski okoliš u središtu su zanimanja javnosti i nevladinih udruga za zaštitu okoliša. Prenošenje nove EU Direktive o sigurnosti naftnih i plinskih djelatnosti na moru u nacionalno zakonodavstvo treba osigurati stroži regulatorni okvir za upravljanje sigurnošću i okolišem u segmentu djelatnosti istraživanja i eksploatacije nafte i plina na moru.

Naftni i plinski resursi iz podmorja u Hrvatskoj: Većinom neistraženi s potencijalom za značajna otkrića zaliha nafte i plina?

Trenutne aktivnosti istraživanja i eksploatacije ugljikovodika iz podmorja obavljaju se na tri plinska polja na području Sjevernog Jadrana. Međutim, djelatnosti istraživanja i eksploatacije ugljikovodika stavljene su u središte zanimanja s planom Vlade RH da značajno proširi aktivnosti istraživanja i eksploatacije nafte i plina u Republici Hrvatskoj.

Tijekom 2013. i 2014. godine uveden je potpuno novi regulatorni i fiskalni okvir za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika u Republici Hrvatskoj. Dana 2. travnja 2014. godine Vlada Republike Hrvatske otvorila je prvo međunarodno nadmetanje za izdavanje dozvola za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika za područje 29 istražnih polja na Jadranu, koje pokriva približno 37.000 km². Prvi ugovori o istraživanju i podjeli proizvodnje očekuje se da će biti potpisani u ožujku 2015. godine.1

Dok su nedavne aktivnosti Vlade RH primarno usmjerene na poticanje investicija u sektor djelatnosti istraživanja i proizvodnje nafte i plina u Republici Hrvatskoj, postoji ozbiljna zabrinutost među nevladinim udrugama za zaštitu okoliša te u javnosti kako planovi vezani za aktivnosti bušenja na Jadranu predstavljaju značajnu prijetnju za morski okoliš i priobalne gospodarske djelatnosti, kao i za ljudsko zdravlje.

Trenutno se na naftne i plinske djelatnosti na moru primjenjuju različiti propisi primarnog i sekundarnog zakonodavstva. Zakon o rudarstvu (ZR)2, koji je stupio na snagu 18. svibnja 2013. godine, predstavlja opći pravni okvir za istraživanje i eksploataciju mineralnih sirovina. Zakon o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika (ZIEU)3, koji je stupio na snagu 30. srpnja 2013. godine, prvenstveno uređuje istraživanje i eksploataciju ugljikovodika.

Ministarstvo gospodarstva (MINGO) i Agencija za ugljikovodike (AZU), koja je započela s radom u veljači 2014. godine, glavna su javnopravna tijela nadležna za organizaciju i nadzor nad aktivnostima istraživanja i eksploatacije ugljikovodika.

U pravilu, sigurnost i zaštita ljudskog zdravlja i imovine, te zaštita prirode i okoliša moraju biti na prvom mjestu tijekom obavljanja djelatnosti istraživanja i eksploatacije nafte i plina na moru. Pravilnikom o bitnim tehničkim zahtjevima, sigurnosti i zaštiti pri istraživanju i eksploataciji ugljikovodika iz podmorja Republike Hrvatske4 određuju se posebni minimalni uvjeti koji se primjenjuju tijekom obavljanja navedenih djelatnosti.

Vezano za zaštitu okoliša, kao dodatak mjerama predviđenih u hrvatskim zakonima, drugim propisima te EU propisima, cijeli niz posebnih mjera morat će se provoditi tijekom obavljanja djelatnosti istraživanja i eksploatacije nafte i plina na Jadranu kako bi se spriječilo i smanjilo onečišćenje u slučaju nesreće i postigao visoki stupanj zaštite okoliša5.

Ključne promjene prema zahtjevima EU Direktive o sigurnosti naftnih i plinskih djelatnosti na moru

Slijedom katastrofe “Deepwater Horizon” izazvane izljevom nafte u Meksičkom zaljevu u travnju 2010. godine, nova EU Direktiva o sigurnosti naftnih i plinskih djelatnosti na moru (Direktiva)6 stupila je na snagu 18. srpnja 2013. godine. Direktivom je uspostavljen širi EU režim za sigurnost i odgovornost koji ima za cilj “smanjiti, koliko je to moguće, nastanak velikih nesreća povezanih s naftnim i plinskim djelatnostima na moru i ograničavanje njihovih posljedica”. Slijedom toga, najviši standardi sigurnosti morat će se primjenjivati na svakoj naftnoj i plinskoj platformi diljem Europe.

Osim gore opisanih hrvatskih mjera sigurnosti i zaštite okoliša, potrebne su daljnje izmjene hrvatskog zakonodavstva. Posebice, Republika Hrvatska se mora u potpunosti uskladiti s novim regulatornim zahtjevima u odnosu na (i) sigurnosne i ekološke aspekte vezane za postupke ishođenja dozvola, (ii) proširenje odgovornosti za štetu u okolišu kako bi obuhvaćala sve vode unutar epikontinentalnog pojasa države članice EU, (iii) povećane zahtjeve u vezi izvješćivanja, (iv) određivanje neovisnog nadležnog javnopravnog tijela u čiju bi nadležnost ulazio niz regulatornih funkcija i jasna odvojenost od svih funkcija koje se odnose na gospodarski razvoj prirodnih resursa na moru, izdavanja dozvola i prikupljanje i upravljanje prihodima od tih djelatnosti, (v) financijsku odgovornost nositelja dozvola za štete u okolišu, (vi) obavljanje djelatnosti izvan EU, itd.

Implikacije za obavljanje djelatnosti istraživanja i eksploatacije nafte i plina u Hrvatskoj

Obzirom da Republika Hrvatska ima obvezu do 19. srpnja 2015. godine prenijeti zahtjeve Direktive u nacionalno zakonodavstvo, primjena Direktive će imati utjecaj na obveze i odgovornost operatera i nositelja dozvola u Hrvatskoj. Operateri planiranih postrojenja za istraživanje i eksploataciju nafte i plina na Jadranu obvezni su uskladiti se s novim nacionalnim zakonskim propisima do 19. srpnja 2016. godine. Međutim, postojeća postrojenja imaju vremena uskladiti se s novim regulatornim uvjetima do 19. srpnja 2018. godine.

Zaključno, još uvijek je nejasno hoće li dodatni regulatorni zahtjevi kojima će biti podvrgnuti operateri i javnopravna tijela kako bi se uskladili sa zahtjevima Direktive smanjiti svakodnevne rizike od nesreća izazvanih naftnim i plinskim djelatnostima na moru.

Iako Republika Hrvatska ima vremena prenijeti zahtjeve iz Direktive u nacionalno zakonodavstvo do 19. srpnja 2015. godine, preostaje vidjeti hoće li donošenje provedbenih propisa zaista u dovoljnoj mjeri zaštiti hrvatski priobalni i morski okoliš u kontekstu planiranih djelatnosti istraživanja i eksploatacije nafte i plina na Jadranu.

1
Krajnji rok za podnošenje ponude je 3. studeni 2014. godine. Daljnje informacije o nadmetanju za dozvole na Jadranu dostupne su putem: http://www.azu.hr/1st-offshore-license-round.
2
Narodne novine br. 56/13 i 14/14.
3
Narodne novine br. 94/13 i 14/14.
4
Narodne novine br. 52/10.
5
U tom smislu, molimo vidjeti Prilog 2. Uputa za nadmetanje za prvo nadmetanje za izdavanje dozvola za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika na Jadranu dostupno putem: http://www.azu.hr/1st-offshore-license-round.
6
Direktiva 2013/30/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 12. lipnja 2013. godine o sigurnosti naftnih i plinskih djelatnosti na moru i o izmjeni Direktive 2004/35/EZ (SL L 178, 28.6.2013., str. 66–106) (eng. Directive 2013/30/EU of the European Parliament and of the Council of 12 June 2013 on safety of offshore oil and gas operations and amending Directive 2004/35/EC).